WTC Komuna

nedjelja, 25.11.2007.

Što je G8?

G8 je skupina koju se donedavno smatralo forumom najmočnijih zemalja na svijetu. Danas su članice G8: SAD, Velika Britanija, Japan, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada i Rusija.

Počeli su se neformalno sastajati polovinom '70-ih godina i tada bi raspravljali o prvoj naftnoj krizi i drugim značajnim temama tog doba. Prvi pravi sastanak održan je 1975. godine u Francuskoj, a šestorki se slijedeće godine pridružuje Kanada. Jasno, dugi niz godina su bili G7 bez Rusije, a na inicijativu tadašnjeg predsjednika SAD-a Billa Clintona, Rusija postaje punopravna članica na samitu 1997. godine u Denveru. To je bila najbolja zahvala tadašnjem ruskom predsjedniku Borisu Jeljcinu koji je rasturao državnu imovinu i predavao najveća bogatstva Rusije zapadnim korporacijama i fondovima, od kojih je veliki broj bio iz SAD-a. Uključivanje Rusije je bila politička poruka, i nije se dala objasniti njenom tadašnjom ekonomskom snagom. Zato ona niti dan danas ne sudjeluje u sastancima na kojima su ministri ekonomije i financija.

G8 se slabo prilagođava promjenama u svijetu, i to je još samo jedan dokaz kako se radi o putujućem spektaklu najmočnijih političkih vođa. Mnogi primjećuju kako je ekonomija Kine, pa i Španjolske jaća od nekih članica G8, al i ne postoje značajniji napori da se sadašnje članstvo proširi. U Škotskoj je u svrhu suradnje na borbi protiv klimatskih promjena održan zaseban G8 + 5 sastanak, na koji su bile pozvane Kina, Meksiko, Brazil, Indija i Južna Afrika. Predstavnici Europske komisije također prisustvuju svim sastancima još od 1977. godine.

O čemu se razgovara na sastancima G8?

Uobičajno se časka o predsjednicima jako važnim stvarima kao što su: borba protiv siromaštva, zaraznih bolesti, terorizma, klimatskih promjena i ostalog. Na papiru to sve izgleda moćno i predano. A s obzirom na moć koje imaju zemlje skupine, to bi trebalo imati neki odjek u stvarnosti. Zemlje skupine G8 predstavljaju 65% svjetske ekonomije. Dok UN zahtjeva 10 milijardi dolara godišnje za suzbijanje epidemije AIDS-a i drugih izlječivih zaraznih bolesti, zemlje članice G8 godišnje na vojne proračune izdvoje 839 milijardi dolara. Prema izvještaju Amnesy Internationala, u razdoblju 1997.-2001. tri četvrtine u svjetskoj prodaji oružja zauzima pet članica G8: SAD 44,5%, Rusija: 17%, Francuska 10%, V.Britanija 7% i Njemačka 5%. SAD godišnje na vojsku potroši 530 milijardi dolara.

Tu smo gdje smo. Imamo jednom godišnje sastanak predstavnika najmoćnijih država, uz pripadajuće goste, koji im poput zaduženih filmskih zvijezda pokušavaju vratiti stari sjaj, kada smo bili u uvjerenju da se tamo zaista nešto ozbiljno dogovara. No, sve je to zapravo krajnje otužno. Cijeli svijet strepi par dana, hoće li se glavonje dogovoriti o zajedničkoj izjavi za skrb planete Zemlje i tim dosadnim klimatskim promjenama ili će oprostiti najzaduženijim zemljama par milijardi dolara očekujući gromoglasan pljesak. G8 nema nikakvu strukturu niti tijelo koje bi nadgledalo provođenje svih tih lijepih fraza i odluka. Sve je to tako bez volje i bez veze da do slijedeće godine i novog sastanka krećemo ispočetka i, kao da vrijeme stoji, dobivamo novu porciju više-manje istih fraza i poruka. Tako je bilo i ove godine u njemačkom Heiligendammu 06.-08. lipnja.

Što učiniti sa sastankom G8?

Od kada je ubijen jedan od prosvjednika 2001. godine u talijanskoj Genovi, sastanci G8 se događaju na udaljenim i nepristupačnim mjestima - otocima, planinskim odmorištima i slično. Pored općeg pregrupiranja alterglobalističkog pokreta i tematski (ratovi za resurse, klimatske promjene, energetska kriza), a onda i što se tiće fokusa (koncentriranje na rad u lokalnoj zajednici), bijeg G8 skupine u zabačene lokacije, gdje se jedva njih dopremi, dodatno su obeshrabrili prosvjednike da nastave jurišati na mjesta sastanka kako je bio običaj do polovice '90-ih do početka novog stoljeća. Danas se mogu kakvi takvi prosvjedi očekivati u zemljama gdje postoji razvijen osjećaj izlaska na ulicu i prosvjedovanja. Bilo bi korisnije za glavonje da ostanu doma i novac uložen u organizaciju skupa uplate nekoj od humanitarnih ili ekoloških organizacija. Opet, neki će reći kako bi i prosvjednicima bilo bolje da ostanu doma i nastave svakodnevnu borbu u mjestima gdje žive, jer ce napraviti korisniju stvar, nego da putuju na još jedan od sličnih prosvjeda. Opet, neka svako bira sam za sebe.

Politka G8 u brojkama i činjenicama:

- pola svijeta, oko tri milijarde ljudi živi sa manje od 10 kuna dnevno;
- bruto domaći proizvod (BDP) 48 najsiromašnijih država (odnosno četvrtina država svijeta) je manji od bogatstva troje najbogatijih ljudi svijeta;
- 20% stanovništva razvijenih zemalja konzumira 86% svjetskih dolara;
- trenutno na svakih 5 kuna odobrenog kredita, zemlje u razvoju placaju 65 kuna duga;
- polovica čovječanstva je pogođena problemima vezanim uz vodu, od nedostatka vode do nedostupnosti;
- 1,8 milijardi ljudi koji imaju pristup vodi u krugu od 1 km, ali ne u svojoj kući ili dvorištu, troše oko 20 litara vode dnevno. U Britaniji se troši 50 litara dnevno samo na WC, dok je ukupna dnevna potrošnja po osobi 150 litara. Najveći svjetski potrošać vode je SAD sa 600 litara dnevno po osobi;
- na popisu 100 najbogatijih na svijetu, 51 su korporacije;
- oko 30 000 djece mlade od 5 godina umire svaki dan od posljedica siromaštva. To je oko 210 000 tjedno, odnosno oko 11 milijuna godišnje...

Preuzeto sa:Šta ima?



Sastanak je bio održan ljetos, tak da malo kasnim:P

- 17:00 - Komentari (19) - Isprintaj - #